Zašto i vi trebate uvrstiti klice u jelovnik?

Dok svježe ubrano povrće dospije na naše tanjure, od trenutka ubiranja, preko transporta i dostave do trgovina, pa do stajanja na policama neko vrijeme, izgubi mnogo hranjivih i nutritivnih vrijednosti, vitamina i ostalog. S druge strane klica sadrži ne samo veću količinu vitamina, minerala, vlakana, bjelančevina i ostalih hranjivih sastojaka od obične sjemenke, nego u sebi ima i impuls rasta i snagu cijele biljke te izuzetno snažnu vitalnu i kreativnu energiju.

Klice imaju veliku energetsku vrijednost, dok im je kalorična vrijednost niska, što ih čini idealnom zdravom hranom, uz to lako probavljivom. A i naše tijelo mnogo bolje prima vitamine i minerale iz klica nego iz različitih vitaminskih tableta ili dodataka.

Čudo prirode na vašem tanjuru

Sjeme je pravo čudo prirode! Može biti i do 200 godina u stanju mirovanja, kao što je dokazano određenim testovima sa sjemenkama grahorice, te je ustanovljeno da čak i nakon toliko vremena može proklijati ako je bilo dobro uskladišteno. Znanstveno je dokazano da u stanju mirovanja sjemenke imaju toliko usporen metabolizam da je on gotovo nemjerljiv, a i disanje im je gotovo zanemarivo. No, one su ipak žive!

Kada im se omoguće određeni životni uvjeti, dobivaju impuls rasta i mogu proklijati. Poznato je da, primjerice, sjemenke jabuke gotovo nikad neće proklijati u jabuci, nego nakon što ih pojede neka životinja i izbaci ili kada plod jabuke istrune.

Sjemenka ima potencijal biljke, ali kada proklija, sve njene nutritivne vrijednosti naglo rastu. Osim što su klice bogat izvor vitamina (A, B, C, D, E i K), bogate su i mineralima (magnezij, željezo, cink, kalcij), vlaknima, bjelančevinama i drugim vrijednim sastojcima.

Jednostavan uzgoj

Uzgoj klica je izuzetno jednostavan, a njihove dobrobiti su brojne.

Gotovo općenito pravilo za klice koje ćemo uzgojiti u kućnoj primjeni je ono da se namaču u vodi. Tim postupkom aktiviraju se enzimi u sjemenci i počinju vrlo složeni procesi promjena koje vode k novoj biljci. Budući da proklijalo sjeme povećava svoju prvotnu veličinu nekoliko puta u nekoliko dana klijanja, očito je da je izuzetno bogato aktivnim tvarima. Primjerice, klica mungo graha povećava količinu bjelančevina sa 25 na 37 posto.

Kako biste uzgojili klice, potrebna vam je staklena posuda (može i obična staklenka), malo gaze da prekrijete vrh staklenke i gumica kojom ćete učvrstiti gazu. Za veće sjemenke, poput one graha ili soje, posuda treba biti malo veća, odnosno šira i dublja, da klice imaju mjesta za razvoj.

Sve u četiri dana

Svaka jestiva sjemenka može proklijati, ali je važno obratiti pažnju da koristite samo kemijski netretirane sjemenke i, naravno, genetski nemodificirano sjeme.

Prvo proberite sjemenke i dobro ih operite. Zatim ih namočite u vodi na nekoliko sati i ostavite na tamnom i toplom mjestu. Klice treba držati na sobnoj temperaturi, jer je optimalna temperatura za brzo klijanje i rast između 19 i 21°C. Ako je temperatura niža, usporen je i rast klica. Najpraktičnije je ostaviti klice tako preko noći. Na taj se način sjemenke bude, odnosno preko vode dobiju impuls za rast, nabubre, a vanjska opna im popušta i puca.

Ujutro ih procijedite, ali tako da vodu sačuvate (jer voda u kojoj su se sjemenke namakale sadrži mnogo otopljenih minerala i vitamina, pa je odlična za zalijevanje sobnog bilja), a sjemenke stavite u staklenku koju odozgo treba pokriti gazom. Staklenku okrenite s otvorom prema dolje, ali ukoso, tako da sva suvišna voda može isteći.

Vrlo je važno da sjemenke imaju dovoljno vlage, ali da nisu u mokrome, jer bi se na njima mogla razviti plijesan. Ako se plijesan ipak razvije, sjemenke ili klice bacite. No, nemojte se obeshrabriti i pokušajte ponovno. Postupak je toliko jednostavan i kratkotrajan, a dobrobiti velike da treba pokušavati sve dok ne uspijete.

Važno je sjemenke ispirati svaki dan, dva do tri puta, ovisno o vrsti. To se radi zato da se isperu plijesan i potencijalni štetni mikroorganizmi. Sjemenke se ispiru tako da se ulije voda u posudu (staklenku) dva do tri puta te svaki put pažljivo procijedi kroz gazu. Kad je vrijeme hladno i vlažno, ispirite ih rjeđe, a kada je sušno i vruće, češće. Gazu zatim dobro isperite i vratite na staklenku koju ponovno postavite ukoso prema dolje.

Staklenke s klicama držite na mračnom mjestu, jer im je to prirodno (inače se prirodno razvijaju u zemlji). Zadnji dan prije konzumiranja možete staviti klice na sunce da im se razviju mali listići. Potrebna su u prosjeku oko četiri dana da se sjemenka razvije u klicu idealnu za konzumiranje.

U različitim jelima

Svakako imajte na umu da su klice najsvježija hrana, koja u trenutku kada je uzimamo još u sebi ima proces rasta i u njoj još nisu počeli procesi raspadanja hranjivih sastojaka. Jer što je dulji period između ubiranja i konzumiranja biljke, to će se više smanjiti količina vitamina i ostalih nutritivnih tvari u biljci. Isto vrijedi i za klice. Osobito se vitamin C uništava pri suvišnom izlaganju namirnice toplini (kuhanje, pečenje…).

Zato je razloga klice uvijek poželjnije konzumirati sirove, ili ih što manje termički obrađivati, smrzavati, konzervirati, kiseliti, sušiti itd.

Većina klica odlične su samostalne namirnice ili dio drugog jela. Neke klice kao što su klice rotkvice, kopra, gorušice, celera i peršina imaju ljut okus, pa ih koristimo više kao začin.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like