Premalo spavate? Zbog toga brže starite

Ako ne možete zaspati, nemojte se uzalud vrtjeti po krevetu, već se sutradan počnite ozbiljnije baviti svojim problemom i pronađite način da ga riješite jer dugoročno nespavanje može imati jako loše posljedice na zdravlje i kvalitetu života općenito. A načina da riješite taj problem ima mnogo, od promjene nekih životnih navika do terapija homeopatskim pripravcima ili eteričnim uljima. U svakom slučaju, vrlo je vjerojatno da se vas ili nekog u vašoj bližoj okolini ova tema itekako tiče s obzirom na to da od nesanice pati gotovo 10 posto odraslih osoba u razvijenim zemljama.

Srce najviše pati

Organ koji možda najviše trpi posljedice loše kvalitete i manjka sna je srce. Tako su, na primjer, istraživanja pokazala da, budući da za vrijeme spavanja dolazi do postupnog snižavanja, a potom do povećavanja krvnog tlaka, osobe koje pate od nesanice ili čestog buđenja tijekom noći obično imaju i neprirodno nagle promjene u visini krvnog tlaka, što povećava rizik za razvoj srčanih i krvožilnih bolesti te može dovesti i do razvoja hipertenzije. Štoviše, istraživanja su pokazala da osobe koje spavaju manje od pet sati tijekom noći imaju 20 do 25 posto veći rizik za razvoj hipertenzije.

Debljanje, slabije pamćenje, lošije raspoloženje…

Kronični manjak sna i postojanje problema koji narušavaju kvalitetu sna (poput učestalog buđenja ili apneja) faktor su rizika i za debljanje. Naime, nedovoljna količina sna pospješuje lučenje hormona gladi, grelina, nauštrb hormona sitosti, leptina, a posljedica tog stanja je povećanje apetita te porast rizika za debljanje. Još jedan organ koji trpi posljedice manjka sna je mozak, i to kako na razini pamćenja i kognitivnih funkcija, tako i na razini raspoloženja. Naime, u REM fazi sna, fazi u kojoj se sanja, obavlja se svojevrsno “čišćenje” uma i defragmentacija: sređuju se podaci primljeni tijekom dana i slažu u “pretince” kako bi se napravilo mjesta za nova pamćenja i podatke.

S malo sna brže se stari

Dovoljna količina sna najbolje je jamstvo za odgađanje procesa starenja, ali i za bolje i kvalitetnije starenje kada do njega dođe. Manjak sna dovodi do toga da organizam postaje gotovo 40 godina stariji od stvarne dobi osobe. To bi trebao biti sasvim dovoljan motiv da posvetimo malo više pažnje kvaliteti sna, iako svi podaci govore da ljudi općenito danas spavaju puno manje nego prije tridesetak godina.

Nekoć smo svi spavali više

Najnovije statistike pokazuju da adolescenti, koji su prije tridesetak godina spavali u prosjeku 9,45 sati, danas spavaju prosječno samo 7,45 sati. Ni odrasle osobe ne stoje ništa bolje: s nekadašnjeg prosjeka od 7 i pol sati sna na noć danas smo došli na jedva šest i pol sati sna. Faktori koji tome doprinose su brojni, od novih tehnologija i društvenih mreža do poremećaja spavanja koji se sve više šire, i to među svim dobnim skupinama. Prema najnovijim istraživanjima, otprilike polovica osoba starije životne dobi ima poremećaje spavanje, i to ne samo zbog starosti i pratećih procesa, već pretežno zbog problema u dišnom sustavu, raznih bolesti i lijekova koje uzimaju. Ni djeca više nemaju miran, dug i bezbrižan san kao nekoć: spavaju u prosjeku dva sata manje nego prije nekoliko desetljeća, a znanstvenici smatraju da je razlog tome što najveći dio vremena provode sjedeći, što se nedovoljno kreću i loše hrane. Poremećaji spavanja naročito su česti kod žena u dobi od 45 godina naviše, i to ponajprije zbog promjena u hormonalnoj ravnoteži.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like