Smijte se jer… smijeh je lijek

Besplatan je, dostupan svakome, saveznik je u borbi protiv stresa i najbolji lijek za oslabljeni imunosni sustav, a nema nikakvih negativnih popratnih pojava. Odlična je vježba za srce i pomoć za opuštanje napetih mišića, za snižavanje povišenoga krvnog tlaka te za aktiviranje pluća, a onima koji pate od kroničnih bolova ublažit će patnje. Ne radi se o novom čudotvornom lijeku, nego o najobičnijem iskrenom smijehu.

Smijeh umanjuje stres, dobar je za žile i srce, ispunjava nas energijom, kad smo dobro raspoloženi, i fizički se osjećamo bolje.

Što je zapravo smijeh?

Humor je perceptivni proces, a smijeh je oblik ponašanja, odgovor na humor. Razlikujemo dvije faze odgovora tijela: fazu uzbuđenja, kada se fiziološki parametri povećavaju, te fazu popuštanja, kada se vraćaju u stanje mirovanja ili još niže. Za vrijeme jakog smijeha koji dulje traje povećava se frekvencija srca, ponekad i iznad 120 otkucaja u minuti; povećavaju se frekvencija i dubina disanja. Brojne mišićne skupine su aktivne: dijafragma, trbušni, međurebreni, dišni i mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Utrošak energije za nekoliko minuta smijeha jednak je utrošku u 15 minuta vožnje sobnog bicikla.

Pronađite smiješnu stranu

Zašto je važno smijati se? Zato što je to znak pozitivnog pristupa životu, a na emotivnom planu djeluje poput eliksira koji vas ispunjava energijom i oslobađa napetosti.

No, postoji više načina smijanja. Postoji tzv. terapeutski smijeh, karakterističan za osobe koje imaju smisla za humor i koje zbog toga uvijek uspijevaju pronaći smiješnu stranu situacije te umanjiti napetost, ublažujući tako gorku stranu života. Ali, postoji i sarkastičan smijeh koji ukazuje na distanciranost: u tom slučaju osoba se smije drugima, nikad sebi.

Vedre osobe smijehom prenose dobro raspoloženje na druge. Ponekad, prečesto smijanje ili smijanje u neprimjerenim situacijama može ukazivati na površnost i neozbiljnost osobe: to je neka vrsta obrambenog stava kojim se nastoji izbjeći ozbiljno suočavanje sa situacijom.

Najvažnije je to da nam smijeh i uživanje u humoru daju drukčiju perspektivu promatranja problema koji nas muče. Kaže se “ako se problemu možete nasmijati, onda ćete ga preživjeti i riješiti”. Pogled na naoko beznadnu situaciju s vedre strane može učiniti da nam ta situacija više ne izgleda toliko strašna, a njeno rješavanje postaje izazov.

Što su pokazala istraživanja

U smijanju sudjeluje cijelo tijelo: brzim udisajima i dugim izdisajima instinktivno pokrećemo dijafragmu. Istodobno ispuštamo zvukove različita intenziteta i aktiviramo brojne mišiće lica. Ono što je najvažnije je obilno lučenje beta-endorfina iz timusa, prsne žlijezde smještene iza prsne kosti. Beta-endorfin stvara osjećaj ugode, djeluje analgetski te aktivira obrambeni sustav organizma.

Istraživanja su pokazala da su nakon smijanja razina serumskog kortizola i adrenalina smanjene, a njihove razine inače rastu tijekom reakcije tijela na stres. Hormoni stresa potiskuju imunosni sustav i povećavaju broj trombocita (što može dovesti do začepljenja arterija) te povisuju krvni tlak. Dakle, smanjenje razine tih dvaju hormona može spriječiti potiskivanje imunosnog sustava, smanjiti začepljenje arterija i visoki krvni tlak.

Osim toga, veseli smijeh povećava spontano stvaranje limfocita i aktivnost stanica koje uništavaju tumorske stanice. Povećava se i razina gama-interferona, proteina aktivnog u borbi protiv bolesti.

Studije su pokazale i kako je razina imunoglobulina A, koji aktivira obranu od infekcija gornjeg dišnog trakta, niža u danima kada smo loše raspoloženi, a viša u danima dobrog raspoloženja.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like