Kada i kako posegnuti za magnezijem

Mineral magnezij jedan je od najvažnijih minerala za ljudsko zdravlje: sudjeluje u više od 300 enzimatskih procesa, važan je za neuromuskulatorni prijenos, mineralizaciju kostiju, odgovoran je za aktivnost kalcijevih kanala, koagulaciju i transport glukoze u stanice. Također regulira otkucaje srca i kontrakciju mišića, štiti živce, održava zdravo funkcioniranje prostate te regulira rad štitne žlijezde. Do nedostatka magnezija u našem organizmu dolazi najčešće zbog nepravilne prehrane, pretjerane konzumacije alkohola, kave i velikog unosa rafiniranog šećera.

Simptomi nedostatka magnezija su nepravilno kucanje srca, grčenje mišića, povećanje prostate, umor, a može uzrokovati i srčane bolesti, osteoporozu i hipertenziju. Prirodni izvori ovog minerala su soja, kikiriki, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orah, banane, smeđa riža, no kako se danas malo tko pravilno hrani, često posežemo za nadoknadom određenih nutrijenata u različitim preparatima – dodacima prehrani. Naročito smo skloni koristiti suplemente koji sadrže magnezij u slučajevima kada osjećamo simptome koji se mogu povezati s nedostatkom tog minerala.

Nije nevažan oblik preparata

Uzimanje suplemenata može biti opravdano, no pritom je važno odabrati preparat u odgovarajućem obliku i odgovarajućoj dozi. Za preparate magnezija poznato je da je najbolja resorpcija te najmanje nuspojava kada se uzimaju u obliku organskih soli, kao što su npr. magnezijev citrat, magnezijev aspartat i magnezijev fumarat, koji se puno bolje apsorbiraju u tijelu nego anorganski oblici, kao što su magnezijev oksid i magnezijev hidroksid (ovi se anorganski oblici magnezija koriste u medicini kao laksativi). Na tržištu magnezij dolazi u obliku tableta, granulata, sirupa (uz dodatak kalcija) i šumećih pripravaka, s različitim količinama ioniziranog magnezija. Preporučeni dnevni unos magnezija za zdravu odraslu ženu je 350 mg na dan, a za odraslog muškarca, trudnice i dojilje je 450 mg.

Previše nije dobro

Prekomjerno konzumiranje magnezija može izazvati slabost u mišićima, proljev, usporeni rad srca, hipotenziju (nizak krvni tlak) i, ako se na vrijeme ne smanji razina u tijelu, može dovesti do poremećaja u disanju, do kome i zatajenja rada srca. Ljudi koji imaju problem s bubrezima skloniji su otrovanju magnezijem i trebaju paziti da ne konzumiraju više od 350 mg dnevno, osobito ako nisu pod liječničkom kontrolom. Uz uzimanje nekih lijekova može doći do interakcija s magnezijem kod istodobnog uzimanja: primjerice s laksativima koji sadrže magnezij može doći do hipermagnezemije, a oprez je potreban i kod ljudi koji koriste glikozide digitalisa i diuretike. Neke kombinacije su dobre, na primjer kombinacija magnezija i kalcija koristi se za prevenciju i poboljšanje zdravlja kostiju i zuba te za prevenciju osteoporoze, a kombinacija kalcija, magnezija i cinka koristi se za održavanje zdravog koštanog tkiva i reproduktivnog sustava.

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like