FARMACIA-banner-1060x250px-vita

06 Jan
Znate li koliko ste popili?
Napisala Melita Rimac |
Objavljeno u Istraživanja
 
Veličina fonta Smanji veličinu fonta Povećaj veličinu fonta
Ocijeni sadržaj
(4 Glasova)

Ne vrijedi svaka čašica alkohola jednako za svakoga - na alkoholiziranost utječu spol, dob, težina, glad, naviknutost na alkohol, bolesti i lijekovi, ali i umor, pušenje, pijenje kave

Koliko je alkohola potrebno da bi se kod čovjeka smanjile određene sposobnosti? Zakon vozačima dopušta razinu alkohola u krvi od 0,5 promila, no tu je granicu vrlo lako prijeći budući da na izračunavanje alkolemije (koncentracije alkohola u krvi) utječe cijeli niz faktora. U obzir treba uzeti spol, dob, tjelesnu težinu, prazan ili pun želudac, vrstu konzumirane hrane (ugljikohidrati pospješuju apsorpciju alkohola), naviknutost na alkohol, određene bolesti, terapiju lijekovima (antihistaminici, aspirin, kontraceptivi, protuupalni lijekovi, lijekovi protiv zgrušavanja krvi, antibiotici, anksiolitici, lijekovi za snižavanje visokog tlaka). Osim toga, različiti čimbenici mogu potencirati djelovanje alkohola, primjerice umor, napetost, konzumacija kave ili nikotina.


Razlike prema spolu

Kod određivanja razine alkohola u krvi posebno se navode podaci za žene i za muškarce. Ženski je organizam, naime, sposoban eliminirati samo polovicu unesene doze alkohola. Za potpunu razgradnju i probavu alkohola u organizmu potrebno je djelovanje posebnog enzima, ADH (alkohol dehidrogenaza), koji je kod žena prisutan u manjoj količini nego kod muškaraca. To znači da će žena, popije li jednaku količinu alkohola kao muškarac, puno brže i lakše biti pijana.


Primjerice, ako žena sitne građe na prazan želudac popije jedno lagano pivo, imat će alkolemiju od 0,88 g/l, a muškarac težak 75 kg koji na prazan želudac popije dva jača piva imat će alkolemiju od 0,82 g/l.


Osim spola, i tjelesna težina bitno utječe na sposobnost apsorpcije alkohola. Mršave osobe puno su podložnije djelovanju alkohola jer imaju manju količinu tjelesnih tekućina i masnoća od osoba krupnije građe. Stoga imaju i manju sposobnost probavljanja alkohola.


Ne na prazan želudac

Smatra se da je osoba pila na puni želudac ako je 60 do 100 minuta prije konzumacije alkohola pojela kompletan obrok. Ako je netko pojeo kompletan obrok dva ili više sata prije pijenja alkohola, računa se da je učinak jednak kao da je osoba pila na prazan želudac.


Grickanje slanih grickalica ili usput pojedeni komad pizze ili sendvič, što je najčešći običaj među mladima u noćnim izlascima, ne računa se kao kompletan obrok: učinak alkohola isti je kao da su pili natašte.


alkohol2Postotak alkohola

Postotak alkohola označava količinu alkohola koju piće sadrži, a izražava se u postocima po litri pića. Primjerice, oznaka 10% na boci vina znači da litra tog vina sadrži 1 dl alkohola i 9 dl bezalkoholne tekućine.

• Pivo: razlikuje se tzv. obično pivo (ono koje se najčešće poslužuje i sadrži 5 posto alkohola) od laganog piva, kao i od tamnog piva koje ima viši postotak alkohola ili pak od bezalkoholnog koje ipak sadrži minimalni postotak alkohola, 0,5 posto.

• Vino: Stolna vina uglavnom imaju 10 posto alkohola. No, postoje vina koje sadrže 8-9 posto alkohola, ali i ona koja imaju 15 posto.

• Likeri i aperitivi: u prosjeku sadrže oko 18 posto alkohola, no ima i lakših sa 12-14 posto alkohola, vermut ima između 16 i 21 posto, a porto najčešće sadrži do 20 posto alkohola.

• Digestivi: raspon je od 25 do 30 posto alkohola.

• Žestoka alkoholna pića: razlikuju se ona koja sadrže 35, 45 te 60 posto alkohola. Votka ima od 35 do 45 posto alkohola, rum od 37,5 do 50 posto, a viski 40 posto.

• Šampanjac i pjenušac imaju manje alkohola od vina.

• Kokteli: u njima se alkoholna pića miješaju s različitim, najčešće voćnim aromama, no treba ih računati kao i svako drugo alkoholno piće. Ovisno o bazi koktela, dijele se na blaže i žešće.


Uobičajene količine

Svako piće ima uobičajenu količinu posluživanja. Mjera za svako navedeno piće odgovara prostornim centimetrima čaše u kakvoj se to piće najčešće poslužuje.


• 1 pivo = 330 cm3 (ili 33 cl ili 3,3 dl)

To je uobičajena količina koju sadrži limenka piva, no ako u kafiću naručite kriglu točenog piva, vjerojatno ćete dobiti 500 cm3 ili 0,5 l pića.


• 1 čaša vina = 125 cm3

Obično se vino poslužuje u čašama zapremine od 300 do 400 cm3, no ne pune se do vrha, već se toči između 100 i 200 cl vina (1 ili 2 dl).


• 1 čaša likera ili aperitiva = 80 cm3 (oko 0,5 dl jer se obično puni malo više od pola čaše)

• 1 čašica digestiva (aperitiv koji stimulira rad želučanih sokova) = 40 cm3 (0,3 dl jer se ne toči do vrha)

• 1 čašica žestokog alkoholnog pića = 40 cm3 (0,3 dl jer se ne toči do vrha)

• 1 čaša pjenušca = 100 cm3 (nešto manje od 1 dl pića jer se ne toči do vrha)

• 1 čaša alkoholnog koktela = 150 cm3 (oko 1,5 dl pića)


Mladi pretjeruju

Među osobama koje konzumiraju alkohol izdvajaju se dvije kategorije: osobe u tridesetim godinama koje se povremeno napiju kako bi se opustile te mladi kojima je pijenje oblik zabave. Oni pretjeruju s konzumacijom alkohola, ne zato što ne znaju kako djeluje, već zato što se žele napiti.


U Hrvatskoj mladež danas pije u skladu s europskim prosjekom, a još prije desetak godina naši su mladi pili osjetno manje od europskog prosjeka. Mlade djevojke piju manje od svojih vršnjaka, ali sve su im bliže, osobito u nekim pićima (miješana pića, vino). Za primjer, prema istraživanju iz 2007. godine čak je 64 posto dječaka i 60 posto djevojčica izjavilo da je pilo u posljednjih mjesec dana. I kod nas je sve prisutnije ekscesno pijenje (binge-drinking) koje se definira kao pijenje pet ili više pića zaredom.


Sa svakim gutljajem sve bliže nesreći

Već i najmanja količina alkohola izaziva promjenu psihomotornih sposobnosti vozača. Evo i konkretnih podataka koliko vas svaki promil približava nesreći:

• 0,5 promila - dva puta veći rizik za nesreću

• 0,8 promila - 10 puta veći rizik za nesreću

• 1 promila - 30 puta veći rizik za nesreću

• 2 promila - 80 puta veći rizik za nesreću.


Jasna Vukelić • Fotografije Inmagine

Dodatne informacije