Zašto nam i lijepi događaji izazivaju stres?

Svi smo gledali filmove u kojima se glavna junakinja uspaniči prije vjenčanja s voljenim zaručnikom. Odjednom se planiranje predivnog dana pretvori u stres. Stres može biti i upis na željeni fakultet, pripreme za odlazak na željeni put ili promaknuće na poslu. Svi su ti događaji lijepi i dugo priželjkivani i uz to obogaćuju naš život. A zašto su onda izvor nervoze, stresa i zašto se ipak bojimo?

Snažan intenzitet

Stres je po definiciji uglavnom negativan, osim u situacijama “dobrog stresa”, koji se naziva i eustres (grč. eu = dobar, dobro). Eustres nam izazivaju pozitivni životni događaji snažnog intenziteta, primjerice vjenčanje, novi posao, rođenje djeteta ili priželjkivano preseljenje u drugu državu. Iako su ti događaji po svojoj prirodi izrazito pozitivni, izazivaju sve klasične simptome stresa kao što su plač, zbunjenost, smanjena koncentracija, gubitak apetita, nesanica i sl. Sasvim je normalno da se u takvim situacijama javljaju nervoza i rastresenost jer to su događaji snažnog intenziteta, a dogode se jednom ili nekoliko puta u životu. Reakcije poput plača mogu biti znak da to intenzivno proživljavamo.

Skala stresnih događaja

Poznata je skala stresnih događaja koju su osmislili psihijatri Thomas Holmes i Richard Rahe. Na toj skali nabrojani su stresni događaji s pripadajućim brojem bodova, a maksimum je 100 bodova. Zanimljivo je da je na listi mnogo pozitivnih događaja – primjerice, sklapanje braka iznosi 50 bodova, umirovljenje 45, trudnoća 40, a iznimno osobno postignuće 28 bodova. Svakako treba reći i da su nadolazeći blagdani pozitivno stresni. Na navedenoj skali Božić ima 12, a godišnji odmor 13 bodova.

Usmjerite se na važno

Osim već navedenih, jedan od razloga zašto te događaje doživljavamo stresnim jest vremenski trenutak iz kojeg ih promatramo. Dok god ima dovoljno vremena do velikog događaja, činit će nam se da je sve divno i da ćemo biti najsretniji na svijetu kada se to dogodi. Međutim, kada dođe taj dan ili dan prije, sve nam postane toliko stvarno da nam je doživljaj možda prejak. Ili se bojimo da nemamo dovoljno kapaciteta i sposobnosti za veliku promjenu koja dolazi. A promjena ne bi bila promjena da imamo sve znanje i iskustvo koje nam je potrebno za novu fazu. Velika promjena, pozitivna ili negativna, uvijek izaziva stres.

Kako se bolje nositi s pritiskom
  • Izbjegavajte pritisak okoline
    Važno je što mi mislimo, a ne što bi se trebalo misliti ili “što će drugi ljudi reći”. Usrećujemo sebe, a ne poznanike ili rođake.
  • Tražite pomoć
    Ako imamo dojam da nam je sve to previše, treba zamoliti osobu od povjerenja za pomoć. Ta osoba nije toliko emocionalno uvučena u situaciju i sve joj to može biti zabavno, a može se i osjećati korisnom.
  • Ponekad ne treba previše razmišljati
    Ako smo se, primjerice, odlučili preseliti u drugi grad, onda ne treba puno misliti “kako ću se snaći”. Treba prekinuti takav tijek misli jer ne vodi ničemu i jednostavno se početi pakirati.
  • Promjena je nužna
    Normalno je napredovati na poslu ili ponekad promijeniti mjesto stanovanja. To je prirodni tijek stvari koji nam omogućava da rastemo i razvijamo se i postajemo bolje osobe. Tko bi se poslije vratio na staro!
  • Vjerujte da se s promjenom možete nositi
    Trebamo znati da ćemo proživljavajući nove situacije razviti nove vještine. U svakom slučaju, treba uživati u lijepim i velikim događajima, jer oni čine život životom.

Fotografije: Bridemaids

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like