In & out,Moje dijete

“Što je danas bilo u školi? Ništa.” Zvuči poznato? E pa, krivo ste pitali

Kako je danas bilo u školi? “Dobro.” Što ste radili? “Ništa.” Zvuči li vam poznato? Vjerojatno ste i vi tko zna koliko obiteljskih obroka počeli sličnim bezuspješnim pokušajima da svog školarca potaknete na razgovor. Naravno, tko ne bi izgubio volju nakon nekoliko takvih odgovora, no riječ je o vašem djetetu, a to znači da ne možete samo tako odustati. Morate dati sve od sebe kako biste uspostavili komunikaciju i saznali više o tome što se događa u njegovu životu, a zajednički obroci idealna su prilika za to. Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da izbjegnete neugodnu tišinu i postavite pitanja koja će vašem djetetu razvezati jezik.

Postavljajte detaljna pitanja

Na općenita i neodređena pitanja dobit ćete i takav odgovor. Izbjegnite tu zamku postavljajući detaljnija pitanja koja zahtijevaju i konkretnije (a što je još važnije i opširnije) odgovore. Raspitajte se o nekim specifičnim situacijama i događajima, primjerice “Što ste igrali na tjelesnom danas?”, “S kim si se družio tijekom školskog odmora?” ili “Na kojem ti je predmetu danas bilo najzanimljivije (ili najdosadnije)?”

Pamtite imena njegovih prijatelja

Kad djeca krenu u školu, krug njihovih prijatelja i djece s kojom komuniciraju i druže se naglo se povećava, a roditeljima postaje teže zapamtiti sva imena koja dijete spomene prepričavajući svakodnevne događaje iz škole. No, imajte na umu da su njihovi vršnjaci tema koja će ih potaknuti na priču, a vama omogućiti da bolje upoznate svoje dijete i doznate kako funkcionira u društvu i razvija odnose s vršnjacima. Stoga već prvog dana škole zapišite u notes imena djece s kojom vaš prvašić ide u razred, a zatim na popis dodajte svako novo ime koje spomene ili uz pojedina imena dodajte neke specifične detalje koje dijete ispriča. To će vam dati obilje materijala za razgovor uz ručak i mogućnost da postavite konkretna pitanja o njegovim prijateljima, primjerice “Sjediš li još s Tomislavom?”, “Je li Ana ispravila jedinicu iz matematike?”, “Jesu li Marku roditelji kupili psa kojeg je želio?”

Joker teme

Na hladnjak nalijepite papirić i na njega zapišite svaku ideju ili pitanje koje vam padne na um u trenutku kad dijete nije u vašoj blizini i potaknite dijete da učini isto: ako vas poželi nešto pitati ili o nečemu razgovarati u trenutku kad niste kod kuće ili ste zauzeti, neka to zapiše na vaš zajednički podsjetnik. Kad svi zajedno sjednete za stol, u nedostatku drugih tema uvijek možete baciti pogled na podsjetnik – i “obraditi” zaostatke koji su se nakupili.

I njima treba time out

Kao što i odraslima nakon napornog radnog dana treba neko vrijeme da se opuste, isto vrijedi i za djecu. Stoga, ako dijete iz škole dođe kući ravno na ručak ili večeru, nemojte ga odmah zasuti pitanjima o školskim temama i događajima: odaberite neke ležernije, neobavezne teme, poput njegovih omiljenih filmova i igara, a školske probleme ostavite za kasnije kad se dijete malo opusti. Poučite ga vještini razgovaranja

Ako ni detaljnim i poticajnim pitanjima ne uspijete navesti dijete na vezani razgovor, možda ne bi bilo zgoreg da ga malo podučite komunikacijskim vještinama: osim što će to učiniti ugodnijim vaše zajedničke obroke, koristit će mu u sklapanju i razvijanju prijateljstava s vršnjacima. Objasnite mu što je kvalitetna komunikacija i u kojim mu sve situacijama u životu može biti korisna, pokažite mu i što sve čini komunikaciju između dvoje ljudi – od pogleda, govora tijela do pažljivog slušanja, poticanja i odgovaranja na pitanja. Primjerom mu pokažite i zašto je za dobru komunikaciju potrebno da svi uključeni budu jednako aktivni: pitajte dijete kako bi se ono osjećalo da, kad njega nešto zanima, umjesto odgovora procijedite jednu riječ buljeći u svoj tanjur?

Prepričajte i vi svoj dan

Pričajući o nekim detaljima i događajima svog radnog dana djetetu ćete dati dobar primjer i poticaj da i ono ispriča nešto što mu se tog dana dogodilo, bilo lijepo, ružno ili neobično. Primjerice, započnite razgovor svojom pričom “Danas sam se tako dobro osjećala kad sam…” ili “Uh, danas sam imala jako težak posao, ali prisilila sam se i uspješno ga završila…”, a nakon toga bit će prirodno da svoje dijete pitate “Je li se i tebi danas dogodilo nešto posebno lijepo (ili nešto što ti je bilo teško)?” ili “Što ti je bilo najteže ili najzanimljivije što si čuo ili napravio danas?”

Poigrajte se

Djeca predškolske i rane školske dobi imaju bujnu maštu i vole priče. Stoga možete razgovor o školi pretvoriti u igru pričanja priča. Na primjer, vi započnite rečenicu “Danas sam u školi sjedila pokraj…….”, a zatim pustite dijete da je dovrši. Pa opet vi nastavite “Otvorila sam torbu i izvadila…… jer smo prvi sat imali….”. Ubacite u priču i malo šale kako biste nasmijali dijete ili ga potaknuli da vas ispravi, primjerice “Tijekom odmora spremila sam stvari u torbu, pokrila se kaputom i odspavala” – u tom trenutku dijete će se vjerojatno početi smijati vašoj verziji priče ili će se požuriti da vas ispravi “Krivo! Nisam spavala, mama!” Iz ovakve poluozbiljne pričice možete doznati kako je vaše dijete provelo dan u vrtiću ili školi i uz to se dobro zabaviti, a na taj način s vremenom će se priviknuti na razgovor tijekom obroka pa će mu kasnije, u višim razredima, biti prirodno da s vama podijeli sve što mu se događalo.

3 zlatna savjeta
  1. Pitajte ih za mišljenje. Djeci (baš kao i odraslima) godi kad ih se pita za njihovo mišljenje o nečemu. Iskoristite to kao dobar poticaj za razgovor.
  2. Ne prekidajte ih. Nitko ne voli da ga prekidaju dok nešto pokušava reći pa ni djeca nisu iznimka u tome, no većina roditelja upravo to čini vrlo često. Djeci treba više vremena da nešto ispričaju ili objasne što misle, a odrasli ih zbog nedostatka vremena i nestrpljivosti prekidaju ili pak dovršavaju rečenice umjesto njih. Dakle, ako ne želite da dijete izgubi volju da vam nešto ispriča, naoružajte se strpljenjem i ostavite mu dovoljno vremena da to učini na svoj način i svojim tempom.
  3. Svađama i negativnim kritikama nema mjesta za stolom: zajednički obrok neka bude rezerviran za opuštanje, ugodno čavrljanje i konstruktivne razgovore.
  4. Ne palite TV za vrijeme obroka!

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like