Što je zapravo joga?

Prema školskoj definiciji, joga je sustav duhovnih i tjelesnih vježbi koje potječu iz Indije. Prema nešto slobodnijem poimanju, radi se o načinu, odnosno stilu životu, to jest životnom putu osobnog i duhovnog razvoja koji vodi do samoostvarenja i prosvjetljenja.

Iako se pod jogom u zapadnom svijetu u prvom redu smatra fizička aktivnost, joga prema tradicionalnom tumačenju ima nekoliko osnovnih smjerova, odnosno škola, od kojih je fizička aktivnost samo jedna od njih. U šest osnovnih smjerova joge spadaju jnana joga (put učenja i meditacije), bhakti joga (put prednosti, štovanja boga ili gurua), karma joga (put nesebičnog djelovanja), raja joga (kraljevska joga ili put kontemplacije), mantra joga (put svetog zvuka) te hatha joga (put kontrole, odnosno upotrebe tijela). Pojednostavljeno rečeno, joga se prema tome može prakticirati ne samo kroz meditaciju ili pak fizičku aktivnost nego i proučavanjem svetih spisa ili pak činjenjem dobrih djela. Na Zapadu je najpoznatiji upravo ovaj fizički aspekt joge – hatha joga – iz koje se do današnjeg dana razvila cijela lepeza najrazličitijih jogijskih stilova i škola.

Iako je za mnoge prva asocijacija na jogu sjed u meditativnom položaju ili pak usporena fizička vježba, ta je pretpostavka daleko od istine. U ponudi joge danas ima svega i za svakoga (ovisno o osobnim preferencijama, mogućnostima i potrebama): i za one kojima više leže laganiji, sporiji vidovi vježbanja do onih koji se pronalaze u izrazito dinamičnim i zahtjevnim stilovima koji, da bi se savršeno izveli, iziskuju godine predanog vježbanja i, potrebno je naglasiti, znojenja. U tom segmentu fizičke joge vježbanje se ne shvaća samo kao pokretanje našeg tijela s ciljem održavanja tjelesne forme, nego kao način upotrebe našeg fizičkog tijela za dostizanje više, duhovne razine. Na asane, odnosno joga položaje koje izvodimo tijekom vježbanja joge, gleda se kao na način otkrivanja naše duhovnosti i one su priprema za suptilnije joga prakse, primjerice pranayamu (vježbe disanja) i meditaciju. Izvođenje asana prati specifično disanje, a svaka bi se pozicija trebala izvoditi u skladu s pravilom koje glasi “sthira sukham asanam”, u prijevodu “stabilan i ugodan položaj” koji dovodi do meditacije u pokretu.

Najstariji sustav dinamične joge – kojoj je cilj postizanje ravnoteže tijela, uma i duha, oslobađanje štetnih tvari iz organizma te povećanje životne energije – jest Ashtanga Vinyasa joga koji se, iako zapisan još u drevnim rukopisima, uspostavio kao model prakse 1927. godine. Osim same fizičke komponente, on pretpostavlja, među ostalim, i moralni kodeks (dakle, način ponašanja prema sebi, ali i prema drugima). S vremenom se razvio i niz drugih stilova, odnosno škola joge – od Vinyasa Flow joge (povezivanje asana u kreativne nizove s naglaskom na ujedinjene daha i pokreta), Iyengar joge (naglasak na preciznost izvođenja asana te dulje ostajanje u njima), Power joge (modificirana, zapadnjačka inačica Ashtange), Bikram joge (vježbanje na temperaturi višoj od 38 Celzijevih stupnjeva), Anusare joge (takozvana joga srca) pa sve do primjerice Kundalini joge, Zen joge, Tantra joge, Yin joge (lagano izvođenje asana u kojima se ostaje po nekoliko minuta) te u posljednje vrijeme iznimno popularne Acro Joge. Tu su naravno i joga terapija, individualni pristup prilagođen zdravstvenim teškoćama i njihovu ublažavanju i otklanjanju ili pak, na primjer, prenatalna joga prilagođena trudnicama. Uglavnom, jogu mogu, s obzirom na tu raznovrsnost, vježbati baš svi, a dobrobiti su neizmjerne – od razvijanja samodiscipline, postizanja bolje fizičke forme, ali i dostizanja unutarnjeg mira i ravnoteže te općenito većeg životnog zadovoljstva do uklanjanja niza zdravstvenih boljki.

Kad ste na prostirci, bez obzira na to koji stil ili školu odabrali, bitno je ustrajati, uživati u malim pobjedama, ali i biti obzirni prema sebi, odnosno poštovati svoje tijelo i njegova, važno je naglasiti, samo privremena ograničenja.

Fotografija: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst

You Might Also Like