Piše Stribor Marković

Nahranimo kožu ljekovitim biljkama!

Kozmetika odradi samo mali dio za ljepotu kože. Ostalo ćemo odraditi iznutra, pogotovo ako imamo problema s kožom. Kako nam ljekovite biljke u tome mogu pomoći?

Koža je živi organ, a sve što se zbiva u našem tijelu, sve što jedemo i način na koji se odnosimo prema organizmu ima posljedice i za kožu. Zapamtite da kozmetika, i najprirodnija i najhranjivija, odradi tek mali dio. Ostalo ćete odraditi iznutra, pogotovo ako imate problema s kožom. Pogledajmo kako nam ljekovite biljke u tome mogu pomoći. Postoje dva stupa na kojima počiva kozmetika iznutra:

  1. Biljke koje potiču čišćenje organizma (jetra, bubrezi i koža)

Već smo u psihosomatici kože spomenuli kako biljke koje djeluju na rad jetre, često dobro djeluju na rad kože. To je točno. Čišćenjem jetre, odnosno poticanjem izlučivanja žuči i pomaganjem uklanjanja otpadnih tvari pomažemo i koži, koja je također jedan od organa za izlučivanje smeća iz organizma. Postoji i grupa biljaka koje pomažu radu kože, a istovremeno djeluju na rad bubrega. Logično, jer je to još jedan organ za izlučivanje. Čist organizam – čista koža. Takve biljke se obično uzimaju u trotjednim kurama čišćenja organizma, koje se ponavljaju nekoliko puta godišnje.

  1. Biljna ulja i dodaci prehrani: opskrbljuju kožu esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima i mineralima

Osim biljaka čistača, kozmetika iznutra često podrazumijeva biljna ulja bogata esencijalnim masnim kiselinama i drugim ljekovitim tvarima koja pomažu intenzivnom i rastrošnom metabolizmu kože. Za razliku od biljaka za čišćenje, ulja se koriste dulje (nekoliko mjeseci, pa čak i godina) jer svoj ljekoviti učinak iskazuju tek nakon duljeg vremena. Od dodataka prehrani popularni su ekstrakti kvasca, vitamini A i E, a od minerala cink.

BILJKE ČISTAČI

Biljke čistači koriste se u trotjednim, katkad četverotjednim kurama. Prvu kuru čišćenja u godini najbolje je napraviti u rano proljeće. U europskoj fitoterapijskoj tradiciji dvije biljke su se prije, a i sada, najviše koristile kao pomoć kod raznih tegoba kože.

Čičak (Arctium lappa)

Ljekoviti dio čička je dubok vretenast korijen. Čičak, osim što dobro djeluje na rad jetre i pospješuje izlučivanje žuči, obiluje tvarima koji djeluju dobro protiv bakterija koje napadaju kožu, poput tzv. gram pozitivnih mikroorganizama. Korijen je najdjelotvorniji kad je svjež, stoga je mudar i jednostavan način korištenja ove biljke u obliku ekstrakata svježe biljke (tinktura svježe biljke, SIPF i EPS). Naime, svježa biljka ima veću koncentraciju aktivnih tvari, a procesom sušenja ta se koncetracija smanjuje, opada. Čičak je najkorisniji za ljude koji imaju masnu i mješovitu kožu, skloni su aknama i seboroičnom dermatitisu. Koristan je i kod ljudi koji su skloni apscesima kože, čirevima i folikulitisu, upali korijena dlake.

Maćuhica (divlja maćuhica, Viola tricolor)

Maćuhica je druga biljka iz tradicionalne fitoterapije. Ne valja je brkati s ljubičicom, još manje s ukrasnom maćuhicom, a niti bilo kojim njihovim uzgojenim sortama. Specifično djeluje na poboljšanje funkcija i izlučivanja kože, a kao i čičak pomaže kod masne kože, akna, seboreje i sličnih problema, ali je dobra mala pomoć kod brojnih patoloških procesa na koži. Divlja maćuhica u praksi izaziva manje privremeno pogoršanje, u biti ono se iznimno rijetko susreće, pa je često popularnija od čička.

Katkad se u kurama čišćenja jetre koriste i druge biljke, pogotovo ako nam je takav metabolizam da imate problema s povišenim kolesterolom i volimo masniju hranu. Tada će odabir možda biti korijen maslačka (Taraxacum officinale) i list artičoke (Cynara scolymus).

BILJKE KOJE ČISTE I UČVRŠĆUJU

Stanjena i prorijeđena kosa? Krhki nokti? Tanka, mlohava koža sklona borama? Ako su to problemi koji vas muče, umjesto biljaka za čišćenje kože poput čička i maćuhice, bolje je koristiti biljke koje remineraliziraju organizam. To su upravo one biljke koje djeluju dobro na rad bubrega.

Dvije su najpoznatije biljke koje djeluju iznutra bolje od bilo kakvog pakunga za kosu ili nokte, bolje od bilo kakve kreme za pojačanje kolagena kože. To su kopriva (Urticasp.), poznatija i kao žara kopriva, te poljska preslica (Equisetum arvense).

BILJKE KOJE ČISTE I POMAŽU U MRŠAVLJENJU

Muči vas pretilost? Celulit? Usporena probava? Ako su sva tri odgovora da, onda nema pitanja. Ako pak samo razmišljate preventivno, kako biste očistili organizam i debelo crijevo, rješenje je alga fukus. Dolazi nam iz Atlantskog oceana, srodnik je našeg jadranskog bračića, vraća mikronutrijente (oligoelemente), blago potiče uspavani metabolizam te čisti crijeva od nagomilanog smeća.

Osim ovih biljaka čistača, i druge biljke su našle svoje mjesto u ljepoti kože, pa čak i u profesionalnoj dermatologiji. Oligomerni procijanidini iz kore bora (OPC) su jedan takav ekstrakt koji je od nekih uglednih dermatologa promoviran kao prirodni anti age. Najčešći je patentiran i zaštićeni ekstrakt naziva Pycnogenol. Ipak, postoje na tržištu i slični ekstrakti koji nisu patentirani, a gotovo su identičnog sastava. Uobičajena doza je 50-400 mg. Ova biljka se često koristi kod hiperpigmentacija, a njegova upotreba je potvrđena i manjim kliničkim studijama. Njegova prednost je u tome što se može koristiti dugo i općenito se smatra dobrim i za održavanje ne samo zdravlja kože, već cijelog organizma.

BILJNA ULJA KOJA HRANE I LIJEČE KOŽU IZNUTRA

Ulja bogata γ-linolenskom kiselinom malo pomalo postala su standard u dermatologiji. Danas većina prosječnih ljudi poznaje barem ime noćurak (Oenothera biennis). U istu klasu pripada ulje boražine (Borago officinalis). Oba ulja su nezamjenjiva kod atopijskog dermatitisa, akni izazvanih policističnim jajnicima i suhe kože. Ovako široki raspon mogućnosti korištenja učinilo je oba ulja sinonimima za ljepotu kožu iznutra i ne moramo ih nužno uzimati samo u patološkim stanjima ili zbog većih tegoba. Noćurak i boražina se razlikuju u sadržaju γ-linolenske kiseline, noćurak prosječno sadrži manje ove ljekovite, uvjetno esencijalne masne kiseline. Stoga se prosječne doze i razlikuju. Noćurka je dobro uzimati 2-3 čajne žličice dnevno, dok je boražine potrebno uzimati 1-2 čajne žličice dnevno. Ulja se obično uzimaju poslije obroka. U početku, tijekom 2-3 tjedna, uzimaju se u većoj, a potom u manjoj dozi.

Kod izrazito suhe kože treba razmisliti o upotrebi ulja bogatih ω-3 kiselinama. Ulje lana (Linum usitatissimum) je najpoznatije takvo biljne ulje, a i najjeftinije iz te klase. Ulje zlatnog lana je prihvatljivijeg okusa od ulja smeđeg lana, no ono se na žalost rijetko nađe u Hrvatskoj. Naizgled, ulja s ω-3 kiselinama nemaju zanimljivosti u kozmetici iznutra jer se uglavnom koriste u prevenciji bolesti krvnih žila, ali ipak ih treba ovdje spomenuti jer se, osim za pomoć jako suhoj koži, upotrebljavaju s preslicom kod stanjene kose i kože te lomljivih noktiju. Obično se uzimaju 1-2 jušne žlice dnevno, bilo nakon obroka ili, prema popularnoj recepturi dr. Budwig, pomiješane u posnom siru. U svakom slučaju, ulje lana je mali izvor zdravlja, stoga probajte napraviti barem jednu kuru. U nekim slučajevima, mogu se sugerirati i “riblje” ω-3 kiseline, no posavjetujte se prije sa stručnom osobom.

Ponekad se na tržištu nađu i kapsule s biljnim uljem ploda divlje ruže (Rosa sp.) koje je prirodno bogato karotenoidima te se znaju reklamirati kao prirodni anti-age iznutra. Osim u kapsulama, može se uzimati u dozi od jedne čajne žličice dnevno. Ipak, malo pomalo je oralnu upotrebu ovog ulja zamijenila upotreba astaksantina koji je zadnjih godinu dana i hit među dermatolozima. Astaksantin je korisno uzimati u dozi od 6-16 mg dnevno i u nekim je slučajevima koristan u prevenciji neželjenih alergijskih reakcija na sunce.

Ulje crnog kima ne koristi se za prehranu kože, ali je postalo popularno, s razlogom, kod alergijskih bolesti kože te atopijskog dermatitisa. Uzima se u dozi od 2-4 čajne žličice dnevno. Ipak, prije njegove upotrebe uvijek se savjetujte sa stručnom osobom.

Maslinovo ulje je veliki izuzetak među hranjivim biljnim uljima. Ono je ulje koje čisti iznutra, baš kao čičak i artičoka. Mora biti što gorče jer ga unosimo u organizam iz istog razloga kao i čičak, a to je poticanje rada žuči i čišćenje jetre. Maslinovo ulje je dobra nadopuna biljkama koje čiste jetru, a može se koristiti i kao samostalna kura kod svih koji iz nekog razloga ne mogu koristiti navedene biljke.

VITAMINI, MINERALI I DRUGI NUTRIJENTI

Na tržištu postoji cijeli niz (mikro)nutrijenata namijenjenih boljem stanju noktiju, kose i kože. Među njima se ističe biotin ili vitamin H. Manjak ovog vitamina je relativno rijedak u populaciji jer crijevna flora stvara više nego dovoljne količine ovog vitamina. Ipak, upravo iz rijetkih primjera manjaka biotina koji se manifestira ispadanjem kose i alopecijom, dermatološkim tegobama karakteriziranim ljuskanjem kože, pogotovo oko usnica, nosa i genitalija, spoznali smo kako je biotin jedan od važnih vitamina za zdravlje kože i kose. Biotin je kofaktor različitih enzima karboksilaza i potreban je u sintezi nekih aminokiselina i masnih kiselina. To je vjerojatni razlog zašto upravo koža, organ koji zahtijeva neprestanu regeneraciju, prva pati od manjka vitamina H. Biotin sam po sebi nije dovoljan da riješi dermatološke tegobe, no ipak je korisna terapija kod seboroičnog dermatitisa i akni. Biotin je relativno skromno klinički ispitan, ali to ne umanjuje njegovu popularnost već desetljećima. Inaktivirani pivski kvasac bio je tradicionalni dodatak za ljepotu kože, a upravo je on bogat biotinom.

β-karoten je drugi planetarno korišten dodatak prehrani za zdravlje kože. On je provitamin – iz njega nastaje enzimskom razgradnjom vitamin A, no i sam β-karoten djeluje kao antioksidans, a moguće je da i na drugačije načine djeluje na organizam. Popularan je jer za razliku od čistog vitamina A ne postoji mogućnost po zdravlje opasnog predoziranja i nuspojava. Popularan je prije svega u kurama prije izlaganja kože UV-zrakama, no polako ga za tu namjenu istiskuje već spomenuti astaksantin. No, od astaksantina ne nastaje vitamin A, stoga ove molekule ne možemo smatrati paralelama.

U dermatologiji je bila popularna i primjena vitamina B6, pogotovo kod akni, te cjelokupnog kompleksa vitamina skupine B.

Vitamin C je gotovo obavezan sastojak formulacija za kožu, kosu i nokte. Premda je široko prisutan u voću i povrću, njegov manjak je relativno izražen u modernoj prehrani. Vitamin C je bitan ne samo kao antioksidans, već bez njega nema sinteze molekula kolagena. Kako kolagen intenzivno nastaje u vezivnom tkivu i koži, logična je prisutnost vitamina C u takvim pripravcima. Vitamin C je vjerojatno najčešće korišten vitaminski suplement u modernom društvu. Zanimljivo, mnoga kozmetika sadrži kao dodatak stabilizirane oblike vitamina C, askorbil-fosfat i askorbil-glukozid, a njena namjena je uglavnom anti-age funkcija te pomoć kod hiperpigmentacija kože.

Od minerala najpoznatiji je cink, koji se zna uzimati kao zaseban dodatak prehrani ili se već nalazi u gotovim kombinacijama s drugim mikronutrijentima. Preporučen dnevni unos za odraslu osobu iznosi 11 mg, no neki preparati sadrže i veće doze ovog važnog minerala. Cink je, odnosno njegov ion, vrlo bitan za funkcioniranje cijelog niza enzima. Zanimljivo, njegova razina je također visoka u inaktiviranom kvascu.

Aminokiseline koje sadrže sumpor, metionin i cistein ponekad se dodaju u preparate, pogotovo za ljepotu kose jer su potrebne za rast kose. Premda danas ne očekujemo da prosječan čovjek u modernom društvu ima manjak ovih aminokiselina, i dalje su popularne među formulatorima takvih pripravaka.

sc. Stribor Marković, mag. pharm.

Tekst u izvornom obliku možete pronaći na: www.plantagea.hr

Fotografije: Shutterstock

prethodni tekst
sljedeći tekst